Komunikacija

Komunikacija je vitalan dio naših života: tipičan dan podrazumijeva mnogo međusobnih djelovanja među ljudima, s našim kolegama s posla, klijentima, našom djecom, prijateljima, našim bivšim partnerima, budućim partnerima itd. Sve se to događa tamo gdje živimo, radimo, gdje se opuštamo, družimo i obavljamo svakodnevne aktivnosti.

Vještine komunikacije su veoma važne za gradnju zdrave veze, posebice kada shvatimo da je jedan od najčešćih uzroka prekida veze manjak komunikacije. Jednako kako komunikacija može biti važan dio veze, sukobi mogu biti onaj najdestruktivniji dio – što smo bliže nekome, lakše ga možemo povrijediti, ili nas mogu povrijediti. Ima jako malo istine u rečenici: "Palice i kamenje mogu slomiti moje kosti, ali me riječi nikada ne mogu povrijediti." Ne ono što kažemo, već prije način na koji nešto kažemo, češće je razlog koji povrijedi druge ljude.

Da li se pronalazite u ovim izjavama?

Komunikacija je složeni process od kojeg govor čini samo 10 – 20%. Ostalih 80 – 90% čine izrazi lica, govor tijela, ton i tako dalje. (Pogledajte više pod govor tijela.)

Komunikacija je umjetnost / znanost prenošenja misli, ideja, informacija iz jedne glave jednog složenog ljudskog bića do jednog ili više drugih složenih ljudskih bića. Da bi komunikacija bila učinkovita, ona mora biti dvosmjerna.

Dinamičnost međuljudske komunikacije

1. Činjenice: da li oboje komuniciraju o istim činjenicama? Pokušajte odvojiti činjenice od osjećaja.

2. Interpretacije, misli, percepcije: svaka osoba interpretira činjenice drugačije, na osnovu svojih vjerovanja, osobnosti, sustava vrijednosti te iskustva.

3. Osjećaji: kako se osjećamo, naša trenutna raspoloženja i stanje uma mogu podsvjesno utjecati na naše odluke i razmišljanja.

4. Namjere, potrebe i želje: skrivene agende; da li tražimo udobnost, jasnoću, informaciju, ili samo mogućnost da budemo s nekim? Prosuđujemo se na osnovu naših namjera.

5. Akcije: odabir riječi (da li odabirom riječi namjerno želimo povrijediti nekoga?) + ton glasa + neverbalni govor = govor tijela, stav, pogled, izrazi lica itd.
"Sredstvo je poruka" => način na koji je poruka prenesena je poruka, sama po sebi.

6. Mi sami: centar komunikacije, koji uključuje sva pitanja, teme ili sukobe o kojima je riječ, "filtriran je" činjenicama, interpretacijama, mislima, osjećajima, namjerama, i odabirom ponašanja / aktivnosti.

Slušanje i povratna informacija

Da li sam rekla ono što sam mislila reći? – zatražite povratnu informaciju kako biste pojasnili komunikaciju.

Netko tko ne sluša pušta da mu misli lete, a već priprema sljedeći argument ili kontra-misao; netočna povratna informacija ili slabi kontakt očima.

Slušanje je aktivan, a ne pasivan process. Kada se dvoje ljudi raspravlja, oni samo čuju "ono što žele čuti", a ne ono što je zaista izgovoreno. To je jednako optužbi da "ne slušamo". Većina parova počinje svađu, i svađa se pet minuta oko načina na koji se svađaju.

Nemojte se raspravljati kada ste ljuti – nećete moći objektivno slušati. Dajte sebi vremena da se smirite i ohladite, te tek tada pristupite toj temi, kada ste racionalnijeg uma.

Važno je davati povratnu informaciju – provjeravati i potvrđivati. Da li sam te dobro razumio? Da li misliš na ovo? Čuo sam te da kažeš ovo: jesam li dobro čuo? Povratna informacija može biti verbalna ili neverbalna, na primjer klimanje glavom, smiješak, tišina, ili hladnoća u stavu. Čak je i nepostojanje povratne informacije na neki način povratna informacija.

Ako su riječi i djela međusobno kontradiktorni, onda je bolje vjerovati djelima!

Rješavanje sukoba

Rješavanje sukoba može biti konstruktivno ili destruktivno.

Destruktivni stil - spriječava ili onemogućava proces rješavanja konflikta:

• Konfrontacijski (pobijedi ili izgubi, optuživanje)
• Sabotaža (fokusiranje na slabe točke, sramoćenje)
• Manipulacija (ucjena, povlačenje)
• Predaja (pasivno, podređeno)
• Izbjegavanje (negiranje, povlačenje)

Konstruktivni stil – pokušaj minimaliziranja problema i izbjegavanja teškoća u rješavanju problema:

• Kompromis (nalaženje na pola puta, razumijevanje)
• Prihvaćanje (otvoreni razgovor, komunikacija bez konfrontacije)
• Partnerstvo (rješenja, oproštaji, iskrenost)

Kada pokušavate riješiti sukob, pokušajte razjasniti vaše ciljeve, jer biste vjerojatno dijelili većini ovih ciljeva bez obzira na vaše razlike. Izbjegavajte cjenjkanje, jer to može dovesti do toga da svaka strana zauzme čvrst stav, što na kraju može dovesti do još veće svađe.

Kada rješavate sukob, sjetite se da uzroci sukoba mogu biti jako duboki. Spremanje problema pod tepih nije rješenje na duge staze, jer će te stare stvari biti iznijete kao argument svaki puta kada počne rasprava. Pokušajte potpuno riješiti svaki problem koji se pojavi. Ove metode vam mogu pomoći u tome:

1. Pitajte partnera za njegove osjećaje. Vaš sukob vjerojatno nije u vezi samo one stvari oko koje se trenutno svađate. Nemojte zaboraviti da je vaš cilj rješavanje konflikta, a ne pobijeđivanje u svađi.

2. Zamolite partnera da vam definira problem. Ustrajte u rješavanju jednog po jednog problema, na taj ćete način razumjeti svaki problem onako kako ga vidi vaš partner..

3. Izrazite i vaše osjećaje. Pažljivo odaberite riječi kojima ćete ih opisati, na primjer, koristite fraze kao što su “osjećam…”, a ne “ja mislim…”

4. Definirajte problem onako kako ga vi vidite. Kako vaši osjećaji isplivavaju na površinu, rješenje može postati jasnije. Ne zaboravite da slušajući drugoga, vi određujete i da li će vas drugi saslušati.

5. Svorite više rješenja. Nemojte se vraćati na vašu originalnu agendu i planove. Probajte naći alternativna ili kreativna rješenja kako biste smanjili emocije i napetosti.

6. Rangirajte moguća rješenja. Ne zaboravite da nitko drugome ne može nametnuti neprihvatljivo rješenje.

7. Kombinirajte i stvorite zajednički prihvatljivo rješenje. Stvorite nešto prihvatljivo za obje strane, a ako to ne upali, napravite korak natrag i budite sigurni da su obje strane sasvim iskrene.

8. Budite sigurni da obje strane žele raditi na rješavanju problema.

Rješavanje problema u komunikaciji

Problemi kontrole ili moći: Problemi kontrole ili moći: učinkovita komunikacija ne može se održati ako jedna osoba ima "kontrolu" nad drugom, ili ako nema zajedničkog poštovanja i jednakosti u samoj vezi. Zadržavanje kontrole vodi do izolacije veze, jer podređena osoba reagira bijesom, ako je manipulirana ili omalovažavana.

Triangulacija Nemojte uvoditi treću osobu, kako biste izbjegli direktne sukobe. Ako imate problem s nekim, onda taj problem riješite direktno s tom osobom. Nemojte prebacivati vaše optužbe na zajedničkog prijatelja, ili djecu, u nadi da ćete time ostvariti prevlast ili simpatije u vašu korist – to samo dovodi do još veće i dugotrajnije štete, posebice ako se dijete koristi kao sredstvo u sukobu roditelja.

19 koraka učinkovite komunikacije

1. Gledajte na komunikaciju kao na mogućnost da pohvalite nekoga, da izgradite odnos, da potvrdite, izliječite, podržite i pružite pozitivnu potporu, a ne da ispravljate, kritizirate, povrijedite, ili govorite drugima što trebaju raditi.

2. Sjetite se da djela govore više od riječi, neverbalna je komunikacija često snažnija od verbalne komunikacije. Izbjegavajte dvosmislene poruke u kojima su međusobno kontradiktorne verbalne i neverbalne poruke, jer time gubite kredibilitet.

3. Odredite što je važno, i naglasite to; definirajte što nije važno, te takve stvari nemojte naglašavati, već ih ignorirajte. Nemojte tražiti krivca, ili čija je greška.

4. Komunicirajte na način koji pokazuje poštovanje prema osobi s kojom komunicirate da je ta osoba vrijedna kao ljudsko biće. “Nemojte koristiti rečenice koje počinju s “Ti nikad…” ili “Ja mislim da ti …”.

5. Budite jasni i određeni u vašoj komunikaciji. Izbjegavajte nejasnoće.

6. Budite racionalni i realistični u vašim izjavama. Izbjegavajte pretjerivanja i rečenice koje počinju s “Ti uvijek …”

7. Testirajte verbalno sve vaše pretpostavke tako što ćete pitati da li su točne. Nemojte poduzimati ništa dok to ne napravite.

8. Budite svjesni da se svaki događaj može posmatrati iz različitih točaka gledišta. Nemojte pretpostavljati da drugi vide stvari jednako kao i vi. (percepcija)

9. Budite svjesni da članovi vaše obitelji te vaši bliski prijatelji poznaju vaše ponašanje. Nemojte negirati njihova mišljenja o vama, posebice ako niste sigurni u nešto.

10. Budite svjesni da je neslaganje značajan oblik komunikacije. Izbjegavajte destruktivne rasprave.

11. Budite iskreni i otvoreni o vašim osjećajima i stavovima. Iznesite sve važne probleme čak iako se bojite da će to povrijediti drugu osobu. U ljubavi govorite istinu. Izbjegavajte šutnju.

12. Nemojte omalovažavati ili manipulirati drugom osobom tako što ćete je ismijavati pred drugima, prekidati dok priča, nazivati “imenima”, mijenjati temu razgovora, okrivljavati, maltretirati, biti sarkastični, biti kritični, pokušavati kod osobe izazvati osjećaj krivnje i slično. Izbjegavajte takvo ponašanje.

13. Brinite više o tome kako način na koji komunicirate pogađa druge nego o onome što ste vi htjeli. Ako vas ne razumiju, nemojte biti puni gorčine.

14. Prihvatite sve osjećaje i pokušajte razumjeti zašto se drugi ponašaju kako se ponašaju, te zašto osjećaju to što osjećaju.”

15. Budite puni takta, i budite uviđavni. Nemojte se koristiti osjećajima druge osobe.

16. Postavljajte pitanja i pažljivo slušajte. Nemojte držati pridike i lekcije drugima.

17. Nemojte za sebe tražiti izlike. Nemojte ni padati na izlike drugih ljudi.

18. Govorite pristojno i meko. Izbjegavajte zvocanje, vikanje ili žaljenje.

19. Prepoznajte vrijednost humora i vrijednost ozbiljnosti. Izbjegavajte destruktivno zafrkavanje drugoga.

Sažetak

Dok gledamo naprijed prema novim vezama, moramo biti sposobni odvojiti se od starih veza i pogrešne komunikacije kako bismo imali zdravije odnose. Uporaba hvaljenja i pozitivne podrške ponovno će izgraditi ranjene i slomljene osobe te izgraditi samopouzdanje, posebice kod djece. Ako postanemo osoba koja zna učinkovito komunicirati, i mi sami ćemo sazrijeti te postati bolja osoba, a to će svakako pozitivno utjecati na naše odnose sa drugima.